Društvo

Veliki praznik posvećen Svetom Jovanu: Strogi običaji vezani su za današnji dan, jednu stvar nikako ne uzimajte u ruke i obavezno uradite ovo za spas od kletvi

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Printscreen
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja, praznik uz koji se vezuju bogata crkvena predanja, istorijski zapisi i narodna verovanja o ovom velikom svetitelju.

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja, praznik posvećen jednom od najpoštovanijih hrišćanskih svetitelja i njegovoj časnoj glavi, koja je kroz istoriju više puta pronalažena i prenošena.

Prema crkvenom predanju, časna glava Svetog Jovana Krstitelja bila je u davna vremena sakrivena na tajnom mestu, a zatim je, po ukazanju jednom svešteniku, pronađena u srebrnom kivotiću.

U osmom veku, u vreme ikonoborske jeresi, glava Svetog Jovana preneta je u Komane u Kapadokiji, gde je bio prognan i Sveti Jovan Zlatoust. Nakon pobede ikonoborstva, u vreme cara Mihaila i patrijarha Ignjatija, 850. godine, relikvija je preneta u Carigrad i položena u pridvornu carsku crkvu.

Predanje dalje svedoči da je pre ovog prenosa glava Svetog Jovana više puta skrivana i pronalažena, a o njenom poštovanju pisao je i prepodobni Teodor Studit, ističući značaj ovog obretenja. Postoje i zapisi da je sveta glava Preteče bila čuvana i u Studitskom manastiru.

Prema jevanđeljskom predanju, Sveti Jovan Krstitelj postradao je po nalogu Irodijade, žene cara Iroda, koja je nakon njegovog pogubljenja naredila da se glava ne sahrani sa telom. Ona je potom bila tajno zakopana na skrivenom mestu, dok je kasnije pobožna Jovana, žena Huze, pronašla i prenela glavu u Jerusalim, gde je sahranjena na Gori Jeleonskoj.

U narodnom predanju, ovaj dan prate brojna verovanja i običaji. Smatra se da se na Treće obretenje ne rade teži poslovi, kao i da se izbegava upotreba oštrih predmeta. Postoji i verovanje da je ovo dobar dan za molitvu i odlazak u hram, kao i za branje lekovitog bilja. U nekim krajevima zabeleženo je i predanje da se ovog dana ljudi mole Svetom Jovanu za oslobađanje od kletvi i loših sudbina, uz paljenje sveće i skroman prilog crkvi.

Kurir.rs